
Kako Frigomax projektuje višezonsku rashladu za logističko srce najvećeg domaćeg trgovinskog lanca: od svežeg mesa, preko zamrznute robe, do pekarskog i organskog programa, na putu ka 210+ prodavnica širom Srbije.
Univerexport je najveći trgovinski lanac u domaćem vlasništvu u Srbiji — kompanija koja je krenula 1990. kao porodična firma sa četvoro zaposlenih, a danas upravlja mrežom od preko 210 prodajnih objekata u gotovo 100 mesta širom zemlje.
Logistički oslonac te mreže je distributivni centar u Novom Sadu, otvoren 2017. godine na površini od 30.000 m² — najveća pojedinačna investicija u istoriji kompanije. Iz njega se svakodnevno distribuira oko 16.000 različitih artikala ka prodavnicama širom Srbije, a u samom centru radi oko 250 ljudi.
Ono što ovaj distributivni centar čini tehnički zahtevnim nije samo obim robe, već njena raznorodnost. Univerexport nije samo trgovac — kompanija ima sopstvenu farmu (Bačka, od 2007), sopstvenu pekaru (od 1995) i sopstvenu organsku liniju proizvoda (Organa, od 2014). Svaki od tih programa ulazi u DC sa svojim temperaturnim zahtevom, i mora iz njega izaći nepromenjenog kvaliteta.
Meso sa farme Bačka stiže u prodavnice u roku od 48 sati od proizvodnje i nikada se ne zamrzava — što rashladnom sistemu u DC-u ne ostavlja prostor za odstupanje: svaki sat proveden van optimalne temperature direktno skraćuje taj rok.

Za razliku od pojedinačnog supermarketa ili proizvodnog pogona, distributivni centar mora da drži nekoliko potpuno različitih temperaturnih režima pod istim krovom, istovremeno, i da ih usklađuje sa neprestanim tokom kamiona koji stižu i odlaze.
Sveže meso, zamrznuti program, pekarski proizvodi i organska linija Organa ne dele isti temperaturni zahtev — ali dele isti objekat, iste tovarne rampe i isti raspored dostave ka prodavnicama.
Najkraći dozvoljeni put od prijema do isporuke; svako odstupanje od temperature direktno skraćuje rok trajanja koji se meri satima, ne danima.
Zahteva stabilnu nisku temperaturu tokom celog boravka u DC-u, bez fluktuacija koje bi izazvale rekristalizaciju leda u proizvodu.
Osetljivi na vlažnost koliko i na temperaturu — nepravilna rashlada ubrzava gubitak svežine i menja teksturu peciva.
Bez konzervansa uobičajenih kod konvencionalnih proizvoda, organski program je osetljiviji na temperaturna odstupanja tokom skladištenja.
Za razliku od hladnjače u kojoj roba stoji nedeljama, distributivni centar je projektovan da robu što pre prebaci sa dolaznog na odlazni kamion — cross-docking princip. To znači da rashladne komore moraju da drže temperaturu i pri stalnom otvaranju vrata i kretanju robe, a ne samo u mirnom, zatvorenom skladišnom režimu.
Meso sa farme Bačka, pekarski proizvodi i organski program prolaze kroz DC kao kroz jednu kariku u lancu koji počinje na mestu proizvodnje, a završava se na polici u prodavnici. Rashladni sistem u DC-u mora da nastavi temperaturu tačno tamo gde ju je transportno vozilo predalo, bez ijednog „toplog“ trenutka između.
Sistem je projektovan tako da svaka zona dobije sopstveni, nezavisno regulisan temperaturni režim — ali da sve zone dele istu logiku upravljanja i istu logistiku protoka robe, prikazanu na mapi u uvodu stranice.

Svaka zona ima sopstvene isparivačke jedinice raspoređene tako da hlade ravnomerno duž celog skladišnog prostora, i senzore koji kontinuirano beleže temperaturu — podatak koji je deo HACCP dokumentacije robe koja prolazi kroz DC.
Za razliku od hladnjače u kojoj roba stoji nedeljama, distributivni centar je projektovan da robu što pre prebaci sa dolaznog na odlazni kamion — cross-docking princip. To znači da rashladne komore moraju da drže temperaturu i pri stalnom otvaranju vrata i kretanju robe, a ne samo u mirnom, zatvorenom skladišnom režimu.
Meso sa farme Bačka, pekarski proizvodi i organski program prolaze kroz DC kao kroz jednu kariku u lancu koji počinje na mestu proizvodnje, a završava se na polici u prodavnici. Rashladni sistem u DC-u mora da nastavi temperaturu tačno tamo gde ju je transportno vozilo predalo, bez ijednog „toplog“ trenutka između.

Projektovanje nije počelo od ukupnog kapaciteta objekta, već od mapiranja robnih tokova — koliko robe iz svake kategorije prolazi kroz centar dnevno, koliko dugo ostaje i kojom rampom izlazi ka kojoj grupi prodavnica.
Prostor oko tovarnih rampi, gde se roba pretovara sa kamiona na kamion, tretiran je kao zasebna rashladna zona — projektovana da izdrži česta otvaranja vrata bez gubitka temperature u susednim komorama.


Kako je reč o novoizgrađenom objektu, ugradnja rashladnog sistema je usklađena sa opštom dinamikom izgradnje i opremanja DC-a, umesto da se izvodi naknadno u već operativnom prostoru.
„U distributivnom centru rashlada nije jedna instalacija — to je četiri paralelna sistema koja moraju da rade kao jedan, jer roba iz svih zona izlazi na iste rampe, ka istim kamionima, u istom trenutku.“
Roba iz sve četiri kategorije stiže u prodavnice sa istim kvalitetom sa kojim je napustila proizvodnju ili dobavljača — bez „toplih“ trenutaka u prelazu kroz DC.
Odvojeno upravljanje po zonama znači da se energija ne troši na hlađenje prostora ispod temperature koja mu je zaista potrebna.
Kako se broj prodajnih objekata širi iznad sadašnjih 210+, sistem projektovan po zonama lakše se dopunjuje dodatnim kapacitetom nego jedinstveni, nedeljivi rashladni sistem.
Univerexport je redak primer domaćeg trgovinskog lanca koji kontroliše ceo lanac — od sopstvene farme i pekare do polica u više od 210 prodavnica. To znači da hladni lanac ovde nije spoljni servis koji se ugovara, već deo osnovne infrastrukture kompanije.
Za ostatak tržišta, ovaj projekat pokazuje da domaći izvođač može isporučiti rashladno rešenje razmere i kompleksnosti kakva se očekuje od distributivnih centara najvećih regionalnih igrača — sa istim principom podele na zone koji se primenjuje u razvijenijim tržištima Evrope.
Različite kategorije robe — sveže meso, zamrznuti program, pekarski i organski proizvodi — imaju različite temperaturne zahteve. Jedna zajednička zona bi značila kompromis: ili pothlađivanje jedne kategorije, ili nedovoljno hlađenje druge.
Cross-docking znači da roba brzo prelazi sa dolaznog na odlazni kamion, bez dužeg skladištenja. Rashladne zone uz tovarne rampe moraju da izdrže česta otvaranja vrata i stalan promet robe, drugačije nego zone za duže skladištenje.
Temperatura mora ostati u zadatom opsegu tokom transporta i u samom DC-u, bez prekida pri utovaru i istovaru. To zahteva usklađenu rashladu tovarnih rampi sa temperaturnim režimom transportnih vozila.
Da, ako je sistem od početka projektovan po zonama sa rezervom kapaciteta. Modularna arhitektura omogućava dodavanje kapaciteta jednoj zoni bez remećenja rada ostalih.
Da, princip podele na temperaturne zone važi bez obzira na veličinu objekta — razlika je u broju i veličini zona, ne u samom pristupu projektovanju.
Naš tim analizira robne tokove vašeg objekta i predlaže rešenje po zonama, prilagođeno vašem obimu i asortimanu.
Zakaži konsultaciju